Turizam

PETRIJANEC JE SMJEŠTEN …

Na sjeverozapadnom dijelu naše domovine. U Panonskoj nizini prostire se velika kotlina koja je omeđena rijekom Dravom, Podravinom, Ivančicom i njezinim ograncima koji se prostiru prema Republici Sloveniji. Taj prostor je „Varaždinsko polje“ ili kako ga neki geografi i istraživači nazivaju,“Varaždinščina“ ili „Podravsko zagorje“. To područje ima niz posebnih značajki, a ne može u cjelosti pripadati ni Podravini, ni Hrvatskom zagorju a niti Međimurju.

petrijanec je smješten (1)

Osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma određivali su i nadalje  određuju: prirodno geografski i kulturno povijesni uvjeti, dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti, dostignuta razina turističkog prometa i stanje turističke ponude.

petrijanec je smješten (2)

Prirodni uvjeti za razvoj turizma su: interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači, povijesni spomenici, prisutnost voda tekućica, veći broj raznovrsnih i atraktivnih šumskih i predjela za sport i rekreaciju te prometno geografski položaj.

petrijanec je smješten (5)U području“Varaždinščine“ smještena su naselja općine Petrijanec. Po svom geografskom položaju Petrijanec se nalazi svega desetak kilometara sjeverozapadno od Varaždina. Varaždin se nalazi na 174 m, a Petrijanec na 184 m nadmorske visine. Vrlo male razlike nadmorske visine nam daju sliku ravničarskoga kraja, koji se od Varaždina polako, mogli bismo reći na svaki kilometar, diže do jednog metra.

Taj neprimjetni uspon mogu primjetiti biciklisti koji lakše voze bicikl iz Petrijanca do Varaždina negoli obratno, pod uvjetom da im ne puše vjetar u prsa.

Osnovnu karakteristiku prostoru općine Petrijanec daje ravničasti čvrsti prostor dravske nizine i šumskog krajolika uz rijeku Dravu. Posebnost općine Petrijanec naglašava očuvani lijep prirodni krajolik duž rijeke Drave između akumulacije HE Varaždin-Ormoškog jezera na zapadu sve do istočne granice Općine.petrijanec je smješten (4)

Radi očuvanja posebnosti i zaštite prirode u pograničnom području pokrenuta je inicijativa za proglašenjem posebnog ornitološkog rezervata na područjima šuma i dravskih rukavaca uz jezero. Prostori uz rijeku Dravu, sa brojnim rukavcima, šumama, livadama i njivama, a bez naselja prostiru se u području širine 3 a duljine 8 km. Taj prostor bogat je životinjskim, naročito ptičjim i ribljim vrstama.petrijanec je smješten (6)

Specifičnost predstavlja odnos sklada prirodnog i kultiviranog krajolika u sjevernom dijelu općine, te kultiviranog krajolika i naselja, sa manjim enklavama šuma, na jugu.

Klima

petrijanec je smješten (3)Klima je umjereno toplo-kišna klima, a općenita karakteristika te klime su topla ljeta.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC. Temperaturne prilike su najstabilnije ljeti, dok se u zimskim mjesecima više razlikuju.

 

Ukupne godišnje količine oborina rastu od nizinskih područja u dolini Drave prema gorskim dijelovima.

 

 

Zaštićena graditeljska baština u Petrijancu

graditeljska baština (2)

Župna crkva sv. Petra – smještena je u najstarijem, centralnom dijelu naselja, uz zapadni rub zelene površine, na Trgu svetog Petra. Na tom je mjestu bila stara župna crkva (spominje se u vizitacijama 1638.g.). Veliki požar 1776,g. uništio je veći dio crkve (osim bočne kapele), nakon čega je izgrađena nova koja je bila posvećena 1822.g. To je kasnobarokna građevina jednostavne vanjštine i skromne unutrašnjosti. Ograđena je zidanom ogradom, čiji je južni dio, na žalost nedavno uklonjen. Zajedno s ostalim građevinama na trgu čini važan urbanistički akcent centralnog dijela naselja, ali i šire okolice.

–     građevina župnog dvora – nalazi se u blizini crkve s jugozapadne strane. Stara zgrada izgorjela je 1796. a današnja je podignuta 1800. Visoka katnica značajnih dimenzija i jednostavne vanjštine s pet prozorskih osi na ulicu.

–     stara vijećnica – smještena na sredini Trga svetog Petra istočno od župnog dvora. Izgrađena je u drugoj polovici 18.st. To je niska prizemnica građena od kamena kojoj je u 19.st. dozidan dvokatni toranj po uzoru na varaždinsku vijećnicu, a koji se srušio 1960.g.

–     zgrada stare škole – ova visoka katnica smještena je istočno od vijećnice, na Trgu sv. Petra. Izgrađena je 1868.g. u neoklasicističkom stilu. Dužim, zapadnim pročeljem sa sedam prozorskih osi u prizemlju okrenuta je prema trgu. Središnji dio zapadnog pročelja blago je rizalitno istaknut.

–     pil.sv. Florijana – smješten je u samom središtu Petrijanca, na južnom rubu Trga sv. Petra. Podigli su ga mještani 1832.g. Skulptura sv. Florijana smještena je na visokom stupu. Gornji dio stupa odijeljen vijencem, ukrašen je plitkim nišama s reljefima svetaca, djelomično oštećenim. Prilikom nestručne obnove krajem 20.st. nanesena je neprimjerena boja marmorizacijom.

–     pil.sv. Jurja – ovaj izuzetno vrijedan barokni pil sv. Jurja na konju kako ubija zmaja izrađen je 1764.g. Smješten je na blagom zavoju u jugozapadnom dijelu naselja, uz cestu za D. Vratno. Široka baza bogato je ukrašena baroknim ukrasima i reljefima. Pil je zaštićen drvenom nadstrešnicom pokrivenom limom.

–     pil Krista Premišljevača – vrlo lijepi barokni pil podignut je 1732.g., a nalazi se malo izvan naselja, uz sjeverni rub ceste za D. Vratno. Gornji dio stupa – baze ukrašen je nišama sa svetačkim skulpturama. Okružen oranicama predstavlja akcenat u prostoru.

Osim zaštićenih postoje i evidentirana graditeljska baština:

–     kapela Svete Obitelji – 1906.g. dao ju je podići mještanin Petrijanca Franjo Ivančić. Smještena je u istočnom dijelu naselja uz glavnu cestu na raskrižju. Začeljna strana kapele tlocrtno je trokutastog završetka, a uz ulazno pročelje podignut je zvonik skladnih proporcija.

–     raspelo iz 1913.g. – smješteno je u polju južno od naselja (cca 500 m zapadno od fazanerije), neposredno uz rub šumaraka. Za razliku od jednostavnog betonskog križa, baza je ukrašena neostilskim elementima s reljefima Marije i kerubina. Oko raspela su ostaci nekada lijepe ograde.

–     tvornica žeste – proizvodnja špirita i alkoholnog octa ovdje je radila od početka do druge polovice 20.st. Tijekom vremena više je puta dograđivana i obnovljena čime je bitno izmjenjena izvorna arhitektura i oblikovanje. Danas je u njoj tvornica stočne hrane.

U Družbincu


    kapelica sv. Marije – smještena je na izlazu iz naselja uz cestu za Strmec Podravski. Godine 1867. podigli su ju mještani u znak zahvalnosti što su ostali pošteđeni kolere koja je poharalasusjednu župu. Ulaz u kapelicu je s istočne strane, od Družbinca. Iznad ulaza je godina izgradnje i reljef kerunina, a začeljna strana tlocrtno je polukružna. Kapelica je markirana s dva bjelogorična stabla.

–     kapelica Presvetog Trojstva – smještena je u sjevernom dijelu sela, u blizini raskrižja za Komar. Podigli su ju mještani 1924.g. Skulpturu Presvetog Trojstva kao i zidne slike izradio je lokalni majstor Josip Sukačić.

–     kameno raspelo – podignuto je 1914.g. u južnom dijelu naselja na raskrižju s cestom prema groblju u Petrijancu. krajem 20.st. temeljito je obnovljeno.

Komar

–     zgrada majura – nekada je bila sastavni dio kompleksa vlastelinstva od nekoliko kuća čiji su vlasnici bili grofovi Draškovići i Bombellesi. Kao zgrada šumarije građena je vjerojatno u 2/2 19.st., s trijemom od pet lučnih otvora na južnoj strani koja je do danas preživjela razne pregradnje.

 U Majerju


–     Pil Umornog Krista – smješten je uz cestu u istočnom dijelu sela. Nastao je krajem 19.st. u polju, a danas je okružen kućama. natkriven je limenim krovićem.

 

–     kapela Srca Isusova – sagrađena je 1919.g. u središnjem dijelu sela. Današnji masivni zvonik ispred glavnog pročelja sagrađena je 1924.g. Krajem 20. st. temeljito je obnovljena. Smještena je na raskrižju u blagom zavoju. Glavno pročelje postavljeno je gotovo u osi glavne ceste, tako da se u prilazu iz Petrijanca uočava iz većih udaljenosti, pa predstavlja važan urbanistički akcent.

U Novoj Vesi Petrijanečkoj


kapela sv. Katarine – smještena na dominantnom položaju u centru naselja. U vizitacijama se spominje 1649.g., a 1777.g. je temeljito obnovljena. Uz glavno pročelje je visoki zvonik. Kapela je omeđena zidanom ogradom, uz čiji ulaz raste lipa stara preko 350 godina. Prestavlja sakralno-spomenički centar naselja.

–     pil. sv. Florijana – spomen ploču s kamenom skulpturom sv. Florijana podiglo je Dobrovoljno vatrogasno društvo 1924.g. Smješten je na prostoru nakadašnjeg školskog voćnjaka južno od kapele.

 –     kameno raspelo – smješteno je na raskrižju usred naselja. Kamena baza i križ potjeću iz početka 20.st., dok je Krist recentne izvedbe.

–     tzv. Gaždićevo kameno raspelo – smješteno je na raskrižju istočno od škole. U spomen sinu vojniku ovo raspelo su 1916.g. podigli roditelji.

–           kameno raspelo iz 1900.g. – nalazi se u poju oko 1,5 km južno od naselja, na raskrižju poljskih puteva. To je jednostavno raspelo rustične izvedbe, usred polja markirano s dva stabla

U Zelendvoru


 

–     grobna kapela obitelji Bombelles – zaštićena je zajedno s neposrednom okolinom uključujući biljne nasade. Bila je u sastavu značajnog dvorskog kompleksa iz 17.st., u vlasništvu grofova Nadasdy, Drašković i Bombelles. U 19.st. se obnavlja u duhu histroricizma te postaje mauzolej obitelji Bombelles koji je danas jedini cjelovito očuvani dio nekad velikog kompleksa.

 

–     podnožje pila iz 1772.g. – smješten je južno od naselja na raskrižju za N. Ves Petrijanečku. Rješenjem o zaštiti obuhvaćen je kompletni pil, čiji je gornji dio sa skulpturom Umornog Krista, vjerojatno pohranjen u kapeli ž.crkve u Petrijancu.

–     gospodarska zgrada – velika katna građevina s arkadurom u prizemlju koja je bila u sastavu dvorskog kompleksa. Smještena je sjeverno od grobne kapele, a impozantnih dimenzija dominira prostorom. Građena je vjerojatno na prijelazu 17/18 st.

TRAGOVI ANTIKE

Ovaj prostor bogat je spomenicima kulture, počevši od prapovijesnih nalazišta, ostataka starorimskih puteva, srednjevjekovnih gradina, do danas sačuvanih kurija, crkvi i kapela.

Rimske su ceste prolazile kroz Podravinu i Hrvatsko zagorje imajući ishodište, ali i sjecište uglavnom u Ptuju. Glavni pravci bili su: Poetovia-Mursa i Poetovia-Siscia, tj. Ptuj-Osijek i Ptuj-Sisak.

Oba pravca prolazila su kroz mansio ili naselje Aqua Viva tj.Živa Voda. Mnogi istraživači potvrdili su da se upravo na području Petrijanca nalazilo spomenuto rimsko naselje. Brojni nalazi koji su pronađeni na tlu Petrijanca pripadaju antičkom dobu i rimskoj kulturi.

U doba kada su Rimljani boravili u Petrijancu to je mjesto moglo biti prostrano i značajno. Tijekom izgradnje kuća i prometnica pronađena su brojna  nalazišta koja se danas  čuvaju u muzejima.

Od značajnih iskopina nalazi se srebrni i zlatni rimski novac rimskih vladara, zlatne narukvice i ostali nakit, mramorni sarkofazi, kamena urna posvećena Jupiteru Kulminatoru, rimsko keramičko posuđe a posebnim  arheološkim istraživanjima utvrđene su i rimske građevine koje su još smještene  u zemlji.

Arheološka nalazišta nalaze se i u ostalim dijelovima naselja. Brojna su zaštićena nepokretna kulturna dobra poput kapela u Družbincu, Novoj Vesi Petrijanečkoj,  zatim župne crkve, župnog dvora te vijećnice i stare škole u Petrijancu, grobne kapele u Zelendvoru te pilovi u Donjem Vratnom, Petrijancu, Zelendvoru i Novoj Vesi. Kvalitetne gospodarske zgrade, ostale su na lokaciji nekadašnjeg dvorca u Zelendvoru. Kipci i primjeri ruralne arhitekture govore o očuvanim vrijednostima iz ranijih razdoblja. Svi su oni pozitivno utjecali na dosadašnji razvoj naselja.

 LOVSTVO


lovstvo1

Pogodna klima,plodna polja,prostrane šume i šumarci preduvjet su za razvoj lovne privrede i turizma.Prije 140 godina lov je utemeljio grof Marko Bombelles, kada je iz Južne Moravske dopremio veću količinu fazana i pustio ih u šume Zelendvora. Ubrzo se uvjerio da je ovo područje vrlo pogodno za uzgoj fazana i druge niske divljači. Već sljedeće godine prilazi se organiziranoj proizvodnji od sadnje šuma, nabave srna, kunića i izgradnje „Zverinjaka“. Za ovako uzorno uređeno lovište pod stručnom rukom šumarnika Pavla Wittmana ubrzo se čulo pocijeloj Europi, pa je lovište Zelendvorpostalo sastajalište vrlo uglednih lovaca zapadne Europe. Pripremali su se veliki lovovi za visoke dužnosnike i državnike.

Danas lovištem upravlja tvrtka “Zelendvor“ d.o.o. te obuhvaća lovnu površinu od 8.500 ha nizinskog tipa u kojem se prirodno uzgajaju; zečevi,fazani,trčke, divlje patke,prepelice, divlje grlice, divlji golubovi i srne.

 

RIBOLOV


ribolov2

Ribnjak “Huđekova graba” dostupan je svakim radnim danom,vikendom i praznikom cijelog dana. Postoji mogućnost  kupnje dnevne kartete noćno pecanje riba uz prethodnu najavu ribočuvarima  na broj mobitela – 098 190 6643. Voda obiluje kapitalnim vrstama riba: šaran, amur,linjak,tolstolobik, štuka,smuđ, pastrvski grgeč itd.

ribolov1

Ribnjacima upravlja Sportsko ribolovna udrugaopćine Petrijanec.

SPORTSKI TERENI


Sportski tereni nalaze se u Športskoj ulici u Petrijancu neposredno u blizini zgrade Osnovne škole i Dječjeg vrtića.Namijenjeni su nogometu,košarci,odbojci i tenisu. Terene koriste sportski klubovi,sportaši pojedinci,učenici u svrhu sportske pripreme za  sportska natjecanja, učeničke nastave tjelesno zdravstvene kulture i sportskih manifestacija.

sportski tereni

Idealno su mjesto za sport i rekreaciju, boravak u prirodi te uživanje na svježem zraku.

 

MANIFESTACIJE:


KONJIČKE IGRE

konjicke igre1

Svake godine uoći Dana Općine  sredinom  lipnja  u Zelendvoru se u organizaciji  Udruge Konj moj prijatelj i općine domaćina održavaju međunarodne konjičke igre . U igrama sudjeluju sudionici sa konjima i konjskim zapregama te brojni dodatni sadržaji.

Zelendvorska manifestacija po mnogo čemu je  jedinstvena u Hrvatskoj.Rijetko kad i rijetko gdje se se na jednom mjestu može vidjeti toliki broj plemenitih životinja i konjskih zaprega.

konjicke igre2

Prostrani i zeleni Zelendvor idealno je mjesto za takav oblik manifestacije u ovom sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Posjetitelji imaju prilike uživati u nadmetanju zaprega s profesionalnom i amaterskom opremom te konjanikau „lovu na stolce“, u „konjičkoj štafeti“,“ stazi spretnosti“, „ zelendvorskoj alci“,“jahanju bez sedla“ i brojnim drugim konjičkim disciplinama.

KESTENIJADA

kestenijada (1)

Posljednju subotu u listopadu prije same zahvalne nedjelje u organizaciji udruga koje djeluju na domaćem području,obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Općine Petrijanec održavase lokalna manifestacija tradicionalna Kestenijada.  Posjetitelji mogu uz konzumaciju pečenih kestena uživati i u  brojnim drugim domaćim specijalitetima,  jelima i slasticama.

kestenijada (2)

Uz degustaciju  kestena, jela i pića svake godine priprema se i bogat kulturno-zabavni program od strane glumaca amatera, učenika osnovne škole,djece iz dječjeg vrtića, poznatih pjevača i glazbenika.

 

Turistička i ugostiteljska ponuda: