Općina Petrijanec nalazi se na sjeverozapadu Varaždinske županije i proteže se na 47,98 km2. Općina leži na 184 metra aspolutne visine, u blago brdovitom dijelu i odlikuje se prostranim obradivim površinama okruženim šumom, u dolini rijeke Drave. Vegetaciju čine livade u nizinskom dijelu i oranice u blago brežuljkastom dijelu te voćnjaci i vinogradi. Općina Petrijanec graniči s općinama Cestica, Vinica, Sračinec, Maruševec i Vidovec. Sjevernim dijelom Općina Petrijanec graniči s Republikom Slovenijom, ali duž te granice se ne nalazi niti jedan granični prijelaz s obzirom da se granični prijelaz nalazi u susjednoj Općini Cestica. Općina je smještena sjeverozapadno od županijskog središta, Grada Varaždina s kojim je spojena državnom cestom D2 uz koju su smještena naselja Petrijanec, Majerje i Družbinec.

 

Područje Općine obuhvaća sedam naselja:

  1. Petrijanec– površine 13,31 km2 što čini 27,73% ukupne površine Općine i ujedno je općinski centar i najveće naselje
  2. Nova Ves Petrijanečka– površine 9,58 km2 što čini 19,97% ukupne površine Općine
  3. Strmec Podravski– površine 7,65 km2 što čini 15,94% ukupne površine Općine
  4. Majerje– površine 7,37 km2 što čini 15,36% ukupne površine Općine
  5. Družbinec– površine 7,36 km2 što čini 15,34% ukupne površine Općine
  6. Donje Vratno– površine 1,43 km2 što čini 2,98% ukupne površine Općine i ujedno je najgušće naseljeno naselje s 163,4 stanovnika po km2
  7. Zelendvor– površine 1,28 km2 što čini 2,69% ukupne površine Općine i ujedno je najmanje naselje

Klimatske osobine prostora Varaždinske županije, kao i Općine Petrijanec mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa. Pretežito nizinski prostor sa blagim brdovitim dijelom uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to uglavnom makroklimatskih. Prostor Općine Petrijanec u hidrografskom smislu karakterizira rijeka Drava, koja je ova područja učestalo plavila te stvorila bogate aluvijalne nanose.

Na području Općine Petrijanec nalazi se i dio Ormoškog (akumulacijskog) jezera HE Varaždin koja čini dio dravskih hidroelektrana. Ostale vodne površine županije koje imaju direktan utjecaj na Općinu su akumulacijska jezera stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave (Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko jezero), s potencijalom višestrukog korištenja za potrebe natapanja, kontrolirane eksploatacije šljunka te za turističku, sportsko-rekreacijsku i lovnoribolovnu namjenu te kanali Stružer, Napušće, Družbinec i Butina.

U najnižim zaravnjenim položajima uz Dravu nalaze se tla pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. Na dolinskim aluvijalnim i postaluvijalnim područjima dio površina se nalaze pod oranicama, a dio čine meliorirani travnjaci i šume. Od ratarskih kultura najzastupljeniji je kukuruz, a slijede ga pšenica, ječam i zob, pri čemu se većina istih koristi kao ishrana za stoku u domaćinstvu. Voćarstvo kao i vinogradarstvo je slabo zastupljeno i pretežito se koristi za vlastite potrebe. Najzastupljenija stočarska kultura je peradarstvo, dok su ostale kulture slabo izražene. U strukturi šumskih kultura najzastupljenije su bukva, hrast kitnjak, grab, kao i ostale manje zastupljene kulture poput pitomog kestena, lipe i bagrema, dok su crnogorične kulture zastupljene u vrlo malom udjelu.