POLOŽAJ

Općina Petrijanec nalazi se na sjeverozapadu Varaždinske županije i proteže se na 47,98

km2. Općina leži na 184 metra aspolutne visine, u blago brdovitom dijelu i odlikuje se

prostranim obradivim površinama okruženim šumom, u dolini rijeke Drave. Vegetaciju

čine livade u nizinskom dijelu i oranice u blago brežuljkastom dijelu te voćnjaci i

vinogradi. Općina Petrijanec graniči s općinama Cestica, Vinica, Sračinec, Maruševec i

Vidovec. Sjevernim dijelom Općina Petrijanec graniči s Republikom Slovenijom, ali duž

te granice se ne nalazi niti jedan granični prijelaz s obzirom da se granični prijelaz nalazi

u susjednoj Općini Cestica. Općina je smještena sjeverozapadno od županijskog središta,

Grada Varaždina s kojim je spojena državnom cestom D2 uz koju su smještena naselja

Petrijanec, Majerje i Družbinec.

Područje Općine obuhvaća sedam naselja:

  1. Petrijanec– površine 13,31 km2 što čini 27,73% ukupne površine Općine i ujedno je

općinski centar i najveće naselje

  1. Nova Ves Petrijanečka– površine 9,58 km2 što čini 19,97% ukupne površine Općine
  2. Strmec Podravski– površine 7,65 km2 što čini 15,94% ukupne površine Općine
  3. Majerje– površine 7,37 km2 što čini 15,36% ukupne površine Općine
  4. Družbinec– površine 7,36 km2 što čini 15,34% ukupne površine Općine
  5. Donje Vratno– površine 1,43 km2 što čini 2,98% ukupne površine Općine i ujedno je

najgušće naseljeno naselje s 163,4 stanovnika po km2

  1. Zelendvor– površine 1,28 km2 što čini 2,69% ukupne površine Općine i ujedno je

najmanje naselje

Klimatske osobine prostora Varaždinske županije, kao i Općine Petrijanec mogu se

okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa. Pretežito nizinski prostor sa blagim

brdovitim dijelom uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to uglavnom

makroklimatskih. Prostor Općine Petrijanec u hidrografskom smislu karakterizira rijeka

Drava, koja je ova područja učestalo plavila te stvorila bogate aluvijalne nanose. Na

području Općine Petrijanec nalazi se i dio Ormoškog (akumulacijskog) jezera HE

Varaždin koja čini dio dravskih hidroelektrana. Ostale vodne površine županije koje

imaju direktan utjecaj na Općinu su akumulacijska jezera stvorena za potrebe

hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave (Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko

jezero), s potencijalom višestrukog korištenja za potrebe natapanja, kontrolirane

eksploatacije šljunka te za turističku, sportsko-rekreacijsku i lovnoribolovnu namjenu te

kanali Stružer, Napušće, Družbinec i Butina. U najnižim zaravnjenim položajima uz

Dravu nalaze se tla pogodna za uzgoj povrtlarskih kultura. Na dolinskim aluvijalnim i

postaluvijalnim područjima dio površina se nalaze pod oranicama, a dio čine meliorirani

travnjaci i šume. Od ratarskih kultura najzastupljeniji je kukuruz, a slijede ga pšenica,

ječam i zob, pri čemu se većina istih koristi kao ishrana za stoku u domaćinstvu.

Voćarstvo kao i vinogradarstvo je slabo zastupljeno i pretežito se koristi za vlastite

potrebe. Najzastupljenija stočarska kultura je peradarstvo, dok su ostale kulture slabo

izražene. U strukturi šumskih kultura najzastupljenije su bukva, hrast kitnjak, grab, kao i

ostale manje zastupljene kulture poput pitomog kestena, lipe i bagrema, dok su

crnogorične kulture zastupljene u vrlo malom udjelu.

Pratite nas na Facebooku

481FanoviLajkaj