U Fondu je održana radionica o pripremi i provedbi projekata sanacije „divljih odlagališta“ na koju su bili pozvani predstavnici jedinica lokalne samouprave koja su naseljena pripadnicima romske nacionalne manjine.
Direktor Fonda Luka Balen je u svom pozdravnom govoru istaknuo kako se veliki dio programa Fonda odnosi na uspostavljanje kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. „Prošle godine smo na inicijativu Vlade, sukladno Operativnom programu za nacionalne manjine, osmislili novi javni poziv za sanaciju divljih odlagališta, za koji smo osigurali oko 2 milijuna eura, a naselja s pripadnicima romske manjine smo financirali sa čak 100%. Izuzetno nam je drago da je većina vas na njega kandidirala svoje projekte, a i da ste se odazvali na današnju radionicu, koju smo organizirali u suradnji s Povjerenstvom za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma.“ rekao je Balen, naglasivši kako se na projekte sanacije svakako trebaju nadovezati i projekti prevencije nastanka novih divljih odlagališta, u čemu ključnu ulogu ima edukacija.
S njim se složio i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je iskazao zadovoljstvo što su se na radionicu odazvali i pripadnici romske nacionalne manjine. „Svaki put kad sam dolazio u romska naselja na čijim rubovima su bila divlja odlagališta, to je odavalo lošu sliku. Razlog zašto lokalne jedinice nisu mogle riješiti ovaj problem je bio i što im je bilo dostupno 40% sufinanciranja za sanaciju te im je nedostajalo sredstava. Taj je problem riješen prošlogodišnjim pozivom, zbog čega moram zahvaliti Ministarstvu i Fondu jer prošle godine izdvojiti za par naselja 2 milijuna eura nije mala stvar. Međutim, mislim da moramo uložiti i daljnje napore, da se ne dešava da očistimo jednu lokaciju, a stvori se nova. Istaknuo bih da divlje deponije ne stvaraju samo Roma, nego da i na tim lokacijama ostalo, većinskog stanovništva dovozi otpad te rješenje trebamo pronaći zajedno.“
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat još je jednom istaknuo važnost kružnog gospodarstva, zbog čega i postoje konkretni ciljevi u gospodarenju otpadom – obaveza povećanja recikliranja do 60% i smanjenja odlaganja na sva odlagališta do 10% mase otpada. „Iako su prethodnih godina postignuti značajni rezultati u povećanju recikliranja, još uvijek je u 2021. godini previše odloženo na odlagališta, negdje oko 58% komunalnog otpada.“ rekao je Horvat i dodao kako je odbacivanje otpada bilo gdje u okoliš u potpunosti neprihvatljivo jer šteti prije svega zdravlju stanovnika.
Mario Roboz, viši savjetnik u Ministarstvu je predstavio konkretne zakonske obveze lokalnih jedinica u ovom segmentu, ali i sustav Evidencija lokacija odbačenog otpada ELOO kojim upravlja Zavod za zaštitu okoliša. „Sustav omogućuje zaprimanje obavijesti od građana ili komunalnih redara o nepropisno odbačenom otpadu, ali i praćenje poduzetih akcija vezano za uklanjanje otpada.“ Pojasnio je Roboz i pozvao sve prisutne na njegovo korištenje.
Radionica je namijenjena jedinicama lokalne samouprave koje su ostvarile sredstva Fonda temeljem Javnog poziva za neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv. „divlja odlagališta). Prisutne je pozdravila i načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša Aleksandra Čilić, koja je predstavila odredbe prošlogodišnjeg javnog poziva, ali i neke od primjera dobre prakse. „U 2023. godini planiramo objaviti i novi javni poziv, a do sredine godine očekujemo kako će već biti završena sanacija gotovo svih projekata kojima je sufinanciranje odobreno u 2022. godini. Važno je da razmijenimo iskustva i za ovaj problem nađemo optimalno rješenje, to će doprinijeti ne samo kvalitetnijem provođenju aktivnosti iz Operativnog programa nacionalnih manjina, koji je donijela Vlada, već i zaštiti okoliša u kojem svi zajedno živimo.
„Edukacija nije rezervirana samo za jednu skupinu u društvu, ona je nužna za sve.“, istaknula je u svom izlaganju Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda. „Ono što se mijenja u komunikaciji je način, ton, kanal komunikacije, ovisno o ciljanoj skupini. Kao i svaku, tako je i ovu temu potrebno približiti ciljanoj publici, komunicirati ju na razumljiv i zanimljiv način, poštujući kulturu i okolnosti u kojima ona živi.“
