Odaberite
Arheolozi u Komaru naišli na zanimljiv nalaz

Nakon arheoloških istraživanja na Komaru u općini Petrijanec, koja je bila nositelj projekta za koji je odobreno 30 tisuća kuna od Ministarstva kulture, među stoljećima stare nalaze ‘podmetnuo’ se i jedan nešto mlađi, ali ne manje zanimljiv stakleni nalaz. Riječ je o jednoj boci koja krije zanimljivu priču o još zanimljivijem piću…

Kako kaže arheologica Martina Matijaško iz Arhos d.o.o.,  često lokalitet iznenadi pa moraš priznati da nemaš pojma što si iskopao. Tako je bilo s ovim staklenim nalazom na Komaru. Nakon razmišljanja o tom nalazu, istraživanja i konzultacija, odgovor se jednostavno nametnuo. To je boca za Šabeso. Mnogi se vrlo vjerojatno pitaju što je to, pa evo objašnjenja.

Šabeso je prvo potpuno umjetno proizvedeno  bezalkoholno i gazirano piće koje se proizvodilo od mliječne kiseline, boja, šećera s dodatkom soda vode, a na našim je prostorima posebno bilo popularno između dva svjetska rata. Nakon čega ga je iz upotrebe polagano 60-ih godina prošlog stoljeća istisnula Cocta, a zatim i druga gazirana pića. Proizvodnja ovog napitka započela je 1910. godine u Njemačkoj, a na prostore bivše Jugoslavije, pa tako i na naše područje došlo je otprilike nakon Prvog svjetskog rata. Šabeso se punio u boce od debelog stakla čiji je vrat bio stisnut, a u njemu je stajala staklena kuglica. Kod punjenja bi pritisak potisnuo kuglicu u grlo i tako se boca hermetički zatvorila. Kada se boca otvarala trebalo je kuglicu potisnuti prema dolje, a ona bi upala u stisnuti dio vrata i tamo ostala. Ovakav način zatvaranja boce je 1872. godine izumio Englez Hiram Codd, a popularni naziv za takvu vrstu boce je “kliker boca”.

Lokalitet je istraživan kako bi se utvrdio njegov karakter pošto se u pričanjima mještana spominje kako je ovdje postojao samostan, a određeni povijesni izvori daju naslutiti postojanje renesansnog kaštela s kasnijim pregradnjama. U istraživanjima su otkriveni brojni arheološki nalazi koji se za sada mogu datirati u razdoblje od kraja 15. pa do u 20. stoljeća.

Skip to content